Stalne žalbe mogu doneti olakšanje u trenutku – ali nedeljna pauza može povećati samosvest, ublažiti anksioznost i ojačati odnose. Žalbe varaju vaš mozak da oseća kao da rešavate problem, iako vas obično samo drže zaglavljene u spirali negativnih misli.

Nedelja pauze od žaljenja može vam pomoći da primetite šta zapravo možete da kontrolišete, a šta ne možete. Takođe, smanjenje žalbi jača odnose. Prijateljstva izgrađena na zajedničkoj negativnosti imaju tendenciju da postanu iscrpljujuća i vremenom blede.

Zanimaće vas i: Toksični obrasci ponašanja koje smo potpuno prihvatili

Stalne žalbe – ponašanje koje želite da promenite

Kako izgledaju stalne žalbe

Možda i ne primećujete da ste skloni da se stalno žalite i pričate o problemima. Ali, dok pijete kafu sa prijateljem, počinjete da mu pričate o svom stresnom putovanju na posao. Onda dođete kući i pošaljete mami poruku da je vaš prijatelj zakasnio, ili vas ništa nije pitao o vašem životu. Izražavanje frustracija može biti oslobađajuće u tom trenutku, ali generalno može povećati stres.

Žalbe stvaraju utisak da ako pričate o svojim problemima, nekako preduzimate akciju, objašnjavaju psiholozi. Često ljudi iracionalno i podsvesno veruju da zaokupljenost problemima dovodi do nekog napredovanja. Međutim, stalne žalbe mogu vas ostaviti zaglavljenim i razdražljivim. S druge strane, učenje da prihvatlte situacije može poboljšati raspoloženje i pogled na svet. Tako možete biti prisutniji i više uživati u vremenu sa bliskima, umesto da vam neprijatnosti unište ceo dan.

Zašto žaljenje stvara prijatnost

Ljudski mozak je prirodno usmeren na negativnost, koje je istorijski povezano sa detektovanjem opasnosti. Verovatno ne možete da ponovite pohvalu koju vam je juče neko uputio, ali možete se setiti bolne opaske od pre pet godina.

Pošto mozak odmah registruje negativna iskustva, pričanje o njima može se automatski nadovezati. Pored toga, dobijate potvrdu i uvažavanje kada vas neko sluša i slaže se sa vama.

Još jedan razlog zašto žalljenje doživljavamo kao prijatnost, je taj što to pomaže u smanjenju neizvesnosti. Kada ste frustrirani ili preopterećeni, izražavanje osećanja vam daje osećaj kontrole. Čak i ako zamišljate najgori ishod, utešno je znati šta da očekujete, umesto da se suočavate sa nepoznatim.

Stalne žalbe stvaraju zaglavljenost

Stalno žaljenje drži vašu pažnju usmerenu na ono što ide po zlu umesto na ono na šta možete uticati. To može učiniti da problemi deluju veće i trajnije nego što zaista jesu. Pored toga, povećavaju anksioznost jer mozak stalno ponavlja iste negativne misli.

Isto tako, stalne žalbe vas mogu učiniti bespomoćnim i beznadežnim. Jedan od načina na koji se ovo manifestuje jeste spoljašnji lokus kontrole. Psihološki, to je uverenje da su ishodi van vaše kontrole. Na primer, možete pripisati svoje uspehe spoljnim silama, poput sreće, a ne sopstvenim naporima. Čak i kada postoje rešenja, osećate se nemoćno da promenite ishod.

Žalbe su takođe povezane sa pesimističkim načinom razmišljanja. Možda deluje kao da vas ono štiti od razočaranja, ali lako može postati samoispunjavajuće proročanstvo. Vremenom vam može oduzeti radost pozitivnije ili neutralnije perspektive.

Dopašće vam se i: Osećaš da nemaš kontrolu? Revizija života donosi jasnoću i energiju

Stalne žalbe na pauzi od nedelju dana

Zdravo izbacivanje emocija ima svoje mesto, ali zaglavljivanje u tome može vas sprečiti da krenete napred. Međutim, za mnoge ljude, nedelja dana pauze je dovoljna da primete značajne promene. Evo nekih prednosti stavljanja ove navike pod kontrolu.

Veća samosvest

Stres ima tendenciju da izvuče naše najgore navike. Možda ćete se naći u situaciji da previše razmišljate ili da se žalite drugima kada imate pretrpan raspored ili tesne rokove. Pauza od žalbi pomaže vam da primetite koliko često se vaš um automatski fokusira na ono što nije u redu. Takođe vam pomaže da postanete svesniji šta možete, a šta ne možete da kontrolišete.

Žalbe vas mogu učiniti reaktivnijim. Često ne shvatate koliko ova navika iskrivljuje vašu viziju i sposobnost da tačno vidite situacije onakvima kakve jesu. Nedelju dana pauze je odličan početak, ali, briga je navika. A kada menjate uvrežene navike novim, potrebno je bar mesec dana da se ustale. Isprobajte sebe tokom sedam dana. A zatim sebi postavite izazov bez žalbi tokom 30 dana, kako biste izvukli maksimum iz ove prakse.

Manje anksioznosti

Svakodnevne brige mogu vas učiniti razdražljivim i reaktivnim. Manje žalbi znači da imate više mentalne energije za rešavanje problema i donošenje odluka. Nedelja pauze vam pomaže da shvatite navike žalbi koje niste ni znali da imate. Iako neće potpuno promeniti svoj način razmišljanja, može promeniti vašu perspektivu. Takođe može smanjiti vaš nivo anksioznosti jer provodite manje vremena ponavljajući frustrirajuće trenutke i događaje.

Više prostora za pozitivnost

Odluka da se ne fokusirate na negativno stvara prostor da iskusite pozitivne misli i osećanja. Kada savladate veštinu kontrole svojih misli, mnogi ljudi primećuju veliko pozitivno povećanje raspoloženja. Imate više energije i motivacije kada se ne žalite na zadatak koji je pred vama.

Možda ćete se takođe osećati zahvalnije bez napora. Ne radi se o poricanju vaših borbi. Umesto toga, cilj je da se setite šta vam daje svrhu i značenje i pomaže da prebrodite teška vremena.

Jači odnosi

Prekidanje ove navike može koristiti vašim odnosima i učiniti vaše razgovore pozitivnijim i prijatnijim. To ne znači da ne možete nekome da se poverite. Umesto toga, cilj je pronaći rešenja, a ne zadržavati se na problemu.

Deljenje pozitivnih iskustava, zabava i smeh osnažuju prijateljstva, kao i druge bliske odnose.

Kako da obuzdate stalne žalbe

Pratite svoje misli

Kada počnete da svesno pratite svoj tok misli, možete se iznenaditi koliko je negativnost učestala i intenzivna. Da biste je prekinuli, zapisujte misli i odgovarajuća osećanja. Zatim zapišite realniju i uravnoteženiju alternativnu misao i odgovarajući osećaj.

Zapisivanje misli može vam pomoći da pređete sa žaljenja na posmatranje situacija na produktivniji način. Takođe, unesite u svoj raspored „vreme za brigu“. Na primer, možete posvetiti 20 minuta na kraju dana brizi ili žalbama. Kada vreme istekne, prelazite na drugi zadatak.

Pauza pre nego što odgovorite

Počnite da primećujete situacije koje pokreću žalbe, bilo da je to stajanje u dugom redu u prodavnici ili ćaskanje sa kolegama posle sastanka. Kada se spremate da se žalite, napravite kratku pauzu pre nego što progovorite. Zapitajte se da li tražite rešenje, podršku ili jednostavno ventilirate. Ta brza provera može vam pomoći da komunicirate namernije.

Preformulišite situaciju

Lako je obeshrabriti se nakon neuspeha. Možda ćete se zateći kako se pitate zašto vam se nešto dešava. Umesto toga, zapitajte se šta možete naučiti iz te situacije i koji deo nje možete kontrolisati.

Drugi način da preformulišete situaciju jeste da vežbate zahvalnost. Pokušajte da vodite dnevnik zahvalnosti ili da podelite ova razmišljanja sa voljenom osobom. Zapisivanje nekoliko stvari koje su prošle dobro svakog dana pomaže vam da trenirate svoj mozak da primećuje pozitivne stvari umesto da automatski traži šta nije u redu.

Pročitajte i: Šta dugujemo jedni drugima: Individualizam vs trauma dumping

Wannabe Magazine

Foto: Lummi/Benginur Hajjaj